Prijetnje, ucjene, krađa identiteta, sramoćenje na društvenim mrežama... Kibernetičko nasilje (Cyberbullying) je oblik nasilja koji je sve prisutniji i u Bosni i Hercegovini, ali o kojem se i dalje malo govori.

U novoj epizodi Podcasta S, otvorili smo ovu važnu i često zanemarenu temu kroz razgovore s osobama koje se svakodnevno suočavaju s ovim fenomenom. Razgovarali smo sa Abidom Pehlić, predsjednicom udruženja "Novi put" iz Mostara, koje godinama pruža podršku žrtvama nasilja te Eneidom Hasanovićem, policijskim službenikom iz Odjela za kibernetičku sigurnost Federalne uprave policije.

O sankcijama za nesavjesne građane razgovarali smo i s Majom Čolović Daul, stručnjakinjom za okoliš i upravljanje otpadom, koja je aktivno sudjelovala u brojnim projektima i inicijativama za unapređenje kvalitete životne sredine. Našu sagovornicu pitali smo šta vidi kao rješenje problema odlaganja otpada u Sarajevu – kazne ili nagrade. Pitali smo i smatra li da će rad komunalne policije doprinijeti pravilnom upravljanju otpadom.

Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Bojan Bošnjak, govorio je o planovima kantonalne vlast za formiranje komunalne policije kao odgovor na neodgovorno odlaganje otpada. Uvođenje ovog organa predviđa se za 2025. godinu, a trenutno se radi na prijedlogu zakona kojim će se regulisati njegovo funkcionisanje. Bošnjak je također govorio o problemima deponije Smiljevići, koja dnevno primi oko 500 tona otpada. Ministarstvo je raspisalo tender za izgradnju nove plohe za deponovanje, vrijednosti oko 4 miliona KM. Ministar također naglašava potrebu za strateškim pristupom smanjenju količine otpada kroz razdvajanje primarnog i sekundarnog otpada. Spomenuo je i pilot projekte koje provodi KJKP Rad, uključujući postavljanje "zelenih otoka" za reciklažu. Ostatak razgovora pogledajte u podcastu.

Ferid Ramović stanuje u sarajevskom naselju Švrakino Selo od 2016. godine, a kako sam kaže, živi na deponiji. Naime, s obje strane Feridove kuće postavljeni su kontejneri koji narušavaju kvalitet njegovog života. Ferid ističe da kontejneri ispred njegove kuće zapravo pripadaju zgradi koja je udaljena 50 metara od njegovog doma. Dodaje da ni on, kao ni prethodna vlasnica, nisu dali nikakvu saglasnost da se kontejneri postave ispred njegove kuće. Ramović navodi i s kojim se sve problemima suočava njegova porodica i kako kontejneri utiču na kvalitet njihovog života.

U Bosni i Hercegovini ne postoji registar oboljelih od malignih bolesti što predstavlja problem i pacijentima i onkolozima. Registar je neophodan da bi znali podatke koliki je broj novootkivenih, koji su karcinomi najčešći, kakvi su rezultati našeg liječenja, koliko nam pacijent živi, koliko lijekova nabaviti, koje lijekove...", kazala je doktorica Amina Jalovčić - Suljević, KCUS Klinika za onkologiju. Doktorica je naglasila da problem s finansiranjem Fonda solidarnosti traje godinama i da vlast u kontinuitetu ignoriše onkološke pacijente. Dodatan problem i doktorima i pacijentima predstavlja činjenica da se u Bosni i Hercegovini plaća PDV na donirane lijekove, primjera radi u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj to nije slučaj. "Tri pacijenta su mi umrla zato jer nisu mogli dobiti lijek koji košta 17.000 dolara sedmično od firme koja je htjela pokloniti taj lijek pacijentima. Nisam ga mogla dobiti zato jer nema ko da plati pola miliona KM PDV-a i carine", naglasila je doktorica. Naša sagovornica je objasnila zašto dolazi do nedostatka citostatika u kliničkim centrima u Federaciji Bosne i Hercegovine i za koje lijekove pacijenti mogu tražiti refundaciju. Šta je još kazala, pogledajte u podcastu.

Sarajki Svjetlani Hadžidamjanović karcinom je također promijenio život. Kaže da karcinom krvi, odnosno koštane srži ima nespecifične simptome. I Svjetlana se nažalost susrela s nedostatkom citostatika u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. "Nakon što je karcinom dijagnosticiran predložene su mi kemoterapije kako bi se karcinom zaustavio, trebala sam da primim šest ciklusa terapija, međutim, u samom startu jednog lijeka nije bilo i morala sam ga nabaviti u Hrvatskoj. U svojoj toj situaciji sredstava morate nabaviti odmah, a refundacija novca je moguća samo ako imate odobren lijek, ali lijeka jednostavno u tom momentu nema. Terapiju koju trenutno primam ne plaćam, dobivam lijek preko Fonda, a u prvom ciklusu sam ga platila 1000 KM, pije se 21 dan, svaki mjesec sam trebala imati 1.000 KM", podvukla je Svjetlana. Lijekovi koji će Svjetlani najvjerovatnije trebati u budućnosti na bosanskohercegovačkom tržištu ne postoje. Ova Sarajka se s pravom pita koliko u našoj zemlji košta život?!

Udruženje Pomozi.ba je neprofitna humanitarna organizacija koja svojim djelovanjem pomaže ugroženim ljudima na području cijele Bosne i Hercegovine, ali i šire. Pomoć u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba timovi Pomozi.ba pružaju povratnicima, starim i iznemoglim licima, samohranim majkama, porodicama bez stalnih primanja, djeci bez roditelja, osobama sa invaliditetom, oboljelima, migrantima... Osnivač Udruženja Pomozi.ba Elvir Karalić kazao je da na godišnjem nivou dobiju oko 1.200 zahtjeva za pomoć onkološkim pacijentima. Detaljnom nam je objasnio kako izgleda proces prikupljanja sredstava za liječenje.